Možete li nam ukratko predstaviti HUOS? Kada je Udruga osnovana, koliko broji članova, jesu li uključeni samo iznajmljivači iz Splita, kako se uključiti u rad Udruge, i sl

Tko sve stoji iz HUOS i koji su vaši motivi za pokretanje Udruge?

Hrvatska udruga obiteljskog smještaja je osnovana sa ciljem konačnog udruživanja vlasnika obiteljskog smještaja pod jednim nazivom. Do sada smo bili poprilično raštrkani na sve strane i jako je bilo teško potražiti i dobiti bilo kakvu promjenu što se tiče iznajmljivanja ukoliko nismo usaglašeni u stavovima i željama. Udrugu redom sačinjavaju prvenstveno praktičari koji se ovim zanimanjem već dugo bave i imali smo potrebu nastupiti i na nacionalnon nivou. Iznimna mi je čast što sam izabrana na čelo ove udruge i što je moj dosadašnji angažman prepoznat po cijeloj Hrvatskoj. Naravno da to nije lagan zadatak i pred nama je dosta planova za budući rad udruge, ali isto tako znamo da prvo moramo motivirati buduće članove da nam se pridruže u daljnjem radu. Uskoro ćemo predstaviti dodatne projekte za članove udruge kojima će biti poprilično olakšano daljnje poslovanje u ovom segmentu turizma.

Jeste li i sama privatna iznajmljivačica? Kakvo je vaše iskustvo u toj vrsti poslovanja?

Čitav svoj radni vijek ste u turizmu. Kakva ste sve iskustva prikupili?

Moram skromno reči kako sam u turizmu od svoje 14. godine I kako zapravo se nikada I nisam ni bavila nekim drugim zanimanjem jer sam oduvijek znala da je turizam moj poziv. Danas živim I radim osjećam sve aspekte turizma, nerijetko znam reči kako nema segmenta turizma u kojem nisam radila. Svoje prvo iskustvo stekla sam na crusing kompanijama, kasnije u hotelskim operacijama, radila sam ko pratitelj ekskurzija, turistički vodič, voditelj I direktor putničke agencije, te se nastavno na sve to stvorila ljubav prema obiteljskom smještaju. Tu sam sve svoje dugogdišnje prikupljeno iskustvo pretočila I u ovaj segment turističke djelatnosti. Danas sam i iznajmljivač ili pravi domaćin kako ja to zanimanje volim nazivati i radim sa dosta smještajnih jedinica, ali sam prvenstveno kolega svim drugim iznajmljivačima te im nastojim olakšati poslovanje i ukazati na pogreške koje sam I ja nekad radila. Biti pravim domaćinom u turizmu nije lako, te onaj koji se nikada nije se bavio ovim poslom, doista ne zna kako teško mi odradimo  sezonu suočavajući se iz godine u godinu sa sve više izazova poslovanja.

Mogli bismo reći da svoje iskustvo dijelite s kolegama domaćinima kroz brojne edukacije u suradnji s TZ Splitsko-dalmatinske županije, a dio je i zabilježen u priručniku “Ambasador turizma” s koautoricama Anamarijom Cicarelli, Nastjom Logar, Renatom Tešijom i Barbarom Marković. Što je najvrjednije što iznajmljivač može naučiti iz tih edukacija i spomenutog priručnika?

Prve edukacije u Hrvatskoj za vlasnike obiteljskog smještaja u suradnji sa TZSDŽ sam pokrenula sa svojim kolegama Anom Brničević, Tomislavom Zovićem I drugima..

Tada samo bili prvi koji su putovali i educirali iznajmljivače o pravilnom poslovanju, uređenju, podizanju kvalitete usluge i destinacije. Naš rad je doista dobro prepoznat već godinama, te nastavljamo raditi sa edukacijama i dalje, te imamo sve naprednije module za iznajmljivače. Osobno sam odradila i dosta engleskih radionica na temu suradnje sa platformama koje su našim iznajmljivačima oduvijek izazovne i učim ih strategiji politike cijena, kao i ekonomskoj održivosti samog smještaja.

Nastavno na to došla je I suradnja sa divnim kolegama iz projekta Ambasador turizma i drago mi je što se i udžbenik i edukacije koje smo održavali zajedno se pokazao kao jedan uspješan projekt za Splitsko dalmatinsku županiju. Svatko danas može biti iznajmljivač, ali ne može svatko biti domaćinom u turizmu, a ambassador je samo još jedna stepenica poviše kojoj svaki domaćin treba težiti. Rekla bi da su ambasadori Top of the top I kao takve mi ih pratimo u daljnjem radu, te im omogućavamo I oklašavamo daljnji razvoj.

Primjećujemo da autorstvo priručnika potpisuju same žene. Vlasnica ste i turističke agencije. S obzirom na statistike prema kojima tek svaki četvrti poslovni subjekt u turizmu u Hrvatskoj vodi žena, koliko je teško biti žena poduzetnica u turizmu?

Da, sve smo žene što je nama interno vrlo simpatično, ali ja bi rekla da su to sve ostvarene žene na raznim poljima,a sve u svojstvu promocije turizma, destinacije I obiteljskog smještaja. Svaka od nas ima dosta bitaka u nogama I poprilično iskustva u radu sa iznajmljivačima, te smatram kako se projekt upravo zato i pokazao ovako uspješnim.

Da je domaćin biti lako, domaćin bi bio svatko, to je jednako kao I sa ženama poduzetnicama. Naravno da nam nije lako, ali kao I u svakom zanimanju, ili se predate I radite to što volite ili jednostavno niste za to zanimanje. Iskreno volila bi da se više žena profilira u poduzetnički vodama i mislim da kao država idemo k tome, ali ono što znam iz osobnog iskustva jest kako je ponekad jako teško uskladiti obitelj i poduzetničke vode i iziskuje mnogo žrtve.

Ima li obiteljski smještaj nepravedno niska porezna opterećenja u odnosu na druge djelatnosti?

To je nešto što se često spominje, svjesna sam toga I kao poduzetnica I kao vlasnica obiteljskog smještaja I postoji velika razlika u poreznim opterećenjima. Naravno da iznajmljivači imaju brojne dodatne troškove koji nisu samo porezi već I održavanje istog nivoa I unapređivanje usluga iz godine u godinu.  Osobno bi volila veći red I organizaciju nameta prema iznajmljivačima jer nije isto kad imate apartman i kuću za odmor, kada iznajmljujete za 2 ili 12 osoba.

Da je domaćin biti lako, domaćin bi bio svatko, to je jednako kao I sa ženama poduzetnicama. Naravno da nam nije lako, ali kao I u svakom zanimanju, ili se predate I radite to što volite ili jednostavno niste za to zanimanje. Iskreno volila bi da se više žena profilira u poduzetnički vodama i mislim da kao država idemo k tome, ali ono što znam iz osobnog iskustva jest kako je ponekad jako teško uskladiti obitelj i poduzetničke vode i iziskuje mnogo žrtve.

Kolika je “krivica” obiteljskog smještaja za kratku sezonu i neujednačenost ponude smještaja?

Obiteljski smještaj je najnaprednija stavka smještaja i iz godine u godinu se podiže kvaliteta usluge, na žalost destinacija I infrstruktura često ne prate brzinu našeg razvoj, te se tu stvara neuravnoteženost sezone. Ja bih isto volila bolju avio povezanost u pred I post sezoni, kao I smanjenje cijene autoputa, dodatna događanja I manifestacije bi nam svakako pomogle u minimaliziranju sezonalnosti. Ono što često volim reči kako avio gosti vole low budget letove, ali će vam zato uzeti skuplji smještaj I potrošiti više u destinaciji.

Koja je razlika između domaćina u obiteljskom smještaju i iznajmljivača. Kako bi tu razliku mogli registrirati i kako odvojeno tretirati domaćine i rentijere?

Na žalost postoje i negativne stavke obiteljskog smještaja, a to je beskonačna apartmanizacija i iskreno sam mišljenja kako i tu negdje mora postojati točka na i.

Previše toga se prenamjenilo za iznajmljivanje, ne osuđujem ljude jer nam je turizam najbolja grana industrije i može uvijek biti I osnovni I dodatni prihod. Ono što mi se ne sviđa jest što uslijed tog megalomanskog razvoja, danas mlade obitelji muku muče za unajmiti stan jer je to nešto što je skoro pa nemoguće u večim turističkim središtima ili dostupno samo do početka sezone. Prošle godine smo imali Prvi kongres obiteljskog smještaja u Splitu I jedan od gostiju predavača bio je predsjenik udruge smještaja grada Barcelone. Oni su u jednom trenutku postali destinacija masovnog turizma te nerealnih kretanja cijena nekretina. Prvo što su napravili jest da su blokirali daljnju kategorizaciju smještaja u smislu novih oglašavanja na platformama, te u stambenim zgradama uveli red u smislu da se nisu mogle iznajmljivati više od 2 do3 jedinice tj stana u turističke svrhe. Naravno, da je postojala neka siva zona I ilegalni najam, ali sa povećanim inspekcijama I to su krenuli rješavati.
 

Koliko trenutno ima iznajmljivača u Splitsko-dalmatinskoj županiji i možete li procijeniti koliko je među njima domaćina? Kolika je prosječna popunjenost i što točno utječe na bolju popunjenost tamo gdje ona postoji?

Na području SDŽ je oko 25.000 iznajmljivača, največa smo županija po broju iznajmljivača. Rekla bi da je popriličan broj domaćina I ljudi koji se razumiju u ovaj posao, te konstantno ulažu u podizanje kvalitete usluge, te brendiraju svoju smještajnu jedinicu targetirajući razna tržišta.  Naravno da će grad uvijek imati najbolju popunjenost I dužinu trajanja sezone, ali moram priznati kako se sa novim turističkim trendovima i situacija za I poslije Covida poprilicno izmjenila po pitanju dalmatinske zagore I kuća za odmor. Meni je to iznimno drago jer destinacija je kvalitetna samo onda I kada svi djelovi te destinacije zajednički rade na porodužavanju sezone I osmišljavanju novih strategija razvoja unutar destinacije.

Mi nismo jeftina destinacija I usporedbi s nekim nama bližim mediteranskim zemljama, rekla bi da smo poprilično skupi. To se ne tiče smještaja toliko koliko svih dodatnih usluga, zato mislim da I otočki turizam kraće traje i bilo bi super kada bi se tu mogla osmisliti dodatna strategija u svrhu produžavanja njihove sezone.

Kad se pogledaju brojke, izuzev Dubrovnika prije pandemije, Dalmacija dosta zaostaje za Istrom. Je li to samo zbog veće cestovne udaljenosti od emitivnih tržišta ili Dalmacija još uvijek nije iskoristila svoj puni potencijal? U čemu leži taj potencijal?

Na području SDŽ je oko 25.000 iznajmljivača, največa smo županija po broju iznajmljivača. Rekla bi da je popriličan broj domaćina I ljudi koji se razumiju u ovaj posao, te konstantno ulažu u podizanje kvalitete usluge, te brendiraju svoju smještajnu jedinicu targetirajući razna tržišta.  Naravno da će grad uvijek imati najbolju popunjenost I dužinu trajanja sezone, ali moram priznati kako se sa novim turističkim trendovima i situacija za I poslije Covida poprilicno izmjenila po pitanju dalmatinske zagore I kuća za odmor. Meni je to iznimno drago jer destinacija je kvalitetna samo onda I kada svi djelovi te destinacije zajednički rade na porodužavanju sezone I osmišljavanju novih strategija razvoja unutar destinacije.

Mi nismo jeftina destinacija I usporedbi s nekim nama bližim mediteranskim zemljama, rekla bi da smo poprilično skupi. To se ne tiče smještaja toliko koliko svih dodatnih usluga, zato mislim da I otočki turizam kraće traje i bilo bi super kada bi se tu mogla osmisliti dodatna strategija u svrhu produžavanja njihove sezone.

Što za promociju destinacije može učiniti domaćin obiteljskog smještaja?

S obzirom kako je omjer 70:30 u korist obiteljskog smještaja u odnosu na sav drugi smještaj, rekla bi kako domaćini mogu I rade mnogo za promociju destinacije. Sinergija djelatnosti od smještaja, vodiča, ugostitelja I svih drugih uslužnih djelatnosti čine snažnu promociju jedne destinacije. Upravo zato mi na edukacijama ističemo sve prednosti dodatnih i novih aktivnosti na području županije, kako bi svi oni koji prođu edukacije lakse gostima pružili informacije.

Što smatrate najljepšim dijelom svog posla, a što biste rado promijenili u budućnosti?

Sve što gosti odnose sa boravka u našoj destinaciji su uspomene I kad im pružite ugodan boravak I osmijeh na licu, to je najljepši dio ovog posla. Mene konkretno oduševi uvijek iznova pažnja od gostiju koji kod vas provedu lijep odmor, je li to neka slika koju vam naslika mali turist ili buket cvijeća, to je ono što mene iznova takne I razlog zbog koje, osim ekonomskih I radim I volim ovaj posao. Lijepo je kada  možemo nekome pružiti sretne momente.

Isto tako, ove sezone imali smo velike probleme sa divljanjem I neumjerenošću turista, od devastacija I neprimjernog ponašanja unutar apartmana, kao i remećenjem reda i mira u gradu I to doista nije bilo lijepi prizor I ta slika Word of Mouth se proširila izvan Hrvatske jako brzo. Na nama je odabrati kakva destinacija želimo biti I postati, te se iskreno nadam kako ćemo stati na kraj I ovakvom ponašanju gostiju.